минутиUkrainian conjugation
“to pass, to pass by, to go by, to go past”/[meˈnute]/perfective
Aspect partner: мина́ти
future
| 1st person singular | мину́ |
|---|---|
| 2nd person singular | мине́ш |
| 3rd person singular | мине́ |
| 1st person plural | мине́м, минемо́ |
| 2nd person plural | минете́ |
| 3rd person plural | мину́ть |
past
| masculine singular | мину́в |
|---|---|
| feminine singular | мину́ла |
| neuter singular | мину́ло |
| plural | мину́ли |
imperative
| 2nd person singular | мини́ |
|---|---|
| 1st person plural | мині́м, мині́мо |
| 2nd person plural | мині́ть |
Other forms
- мину́тиcanonical · perfective
- mynútyromanization
- мина́тиimperfective
- 3bclass
- мину́тиinfinitive · perfective
- мину́тьinfinitive · perfective
- мину́лийactive · past · perfective
- мину́вшиadverbial · past · perfective